Javno tužilaštvo za organizovani kriminal

Odlazak tužilaca u slučajevima „Nadstrešnica“, „Konjuh“ udar na istrage

JTOK
Foto: Printscreen / TV FoNet

BEOGRAD – Odluka Visokog saveta tužilaštva da ne uputi četiri tužioca u Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) mogla bi ozbiljno da ugrozi rad na najvažnijim predmetima organizovanog kriminala i terorizma, upozoravaju za Nova.rs iz ovog tužilaštva.

U odgovorima portalu Nova.rs, iz JTOK-a navode da zbog kadrovskog deficita i prekida kontinuiteta u vođenju složenih istraga, očekuju se zastoji u postupcima, odlaganje suđenja i dodatno opterećenje preostalih tužilaca.

Kako su istakli, odluka Visokog saveta tužilaštva na sednici održanoj 6. marta 2026. godine da se ne upute četiri javna tužioca predstavlja jedan od najozbiljnijih institucionalnih udara na efikasnost rada Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u poslednjih nekoliko meseci.

„Umesto da otkloni posledice izmena i dopuna Zakona o javnom tužilaštvu, kojima je propisano da upućivanje pojedinih javnih tužilaca prestaje u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu, Visoki savet tužilaštva je svojim postupanjem dodatno produbio institucionalnu krizu i doveo u pitanje kontinuitet rada Javnog tužilaštva za organizovani kriminal na najsloženijim predmetima organizovanog kriminala”, ističu iz JTOK-a za Nova.rs.

Dodali su da su posledice ovakve odluke više nego izvesne i svakako su usporavanje istraga, prolongiranje krivičnih postupaka i dodatno opterećenje preostalih tužilaca.

„Predmeti organizovanog kriminala, a posebno oni koji podrazumevaju sprovođenje kompleksnih finansijskih istraga, karakterišu se izuzetnim obimom dokumentacije, koja se često meri hiljadama strana ili dokumenata, složenom strukturom finansijskih transakcija i velikim brojem povezanih subjekata kako fizičkih tako i pravnih lica i njihovo procesuiranje zahteva visok stepen specijalizacije, iskustva, strateškog planiranja i kontinuiteta u vođenju istrage“, naveli su iz JTOK-a.

Dodali su da promena postupajućih tužilaca u ovim predmetima sigurno dovodi do odlaganja procesnih radnji i gubitka „institucionalne memorije“ i kontinuiteta u postupanju i povećava rizik od kršenja načela suđenja u razumnom roku jer vodi usporavanju postupaka.

Navode da, upravo u trenutku kada je kontinuitet rada na ovakvim predmetima od presudnog značaja, Visoki savet tužilaštva donošenjem odluke o upućivanju četiri javna tužioca taj kontinuitet direktno prekida.

“Ovakva odluka sigurno predstavlja dodatno urušavanje kadrovskih kapaciteta za rad na predmetima organizovanog kriminala, složenih i kompleksnih finansijskih istraga, borbe protiv terorizma i finansiranja terorizma, imajući u vidu specijalizacije neupućenih tužilaca u ovim oblastima”, ističu.

Tužioci koji nisu upućeni vode neke od ključnih istraga – tužiteljka Bjeloš je radila na predmetu zaplene pet tona marihuane u Konjuhu, tužioci Barac i Miladinović su radili na finansijskoj istrazi za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.