Najgore ocene do sada

Godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji: Nazadovanje u četiri oblasti

Nazadovanje je uočeno, između ostalog, u oblasti slobode medija i u obrazovanju.

Dodajte u omiljeni Google izvor
Evropska komisija; Foto: EU

BRISEL – Evropska komisija objavila je danas godišnji izveštaj o Srbiji u kojem se ocenjuje da je u četiri oblasti došlo do nazadovanja. To je najveći broj takvih ocena u jednoj godini od kada je Srbija kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Izveštaj formalno obuhvata period od septembra 2025. do septembra 2026. godine mada se u njemu takođe spominje i ishod parlamentarnih izbora održanih krajem prošlog meseca.

Prva oblast u kojoj je uočeno nazadovanje jeste reforma javne uprave, i to zbog izmene uredbe Vlade u prvoj polovini ove godine kojom je ukinuta obavezna procena uticaja propisa i javnih politika povezanih sa evropskim integracijama.

Nazadovanje je uočeno u oblasti slobode izražavanja, koja se nalazi u okviru Poglavlja 23: Pravosuđe i osnovna prava. Kako se navodi, okruženje za novinare, medijske radnike i medije je nastavilo da se pogoršava, medijsko zakonodavstvo se nedosledno primenjuje a na medijskom tržištu dolazi do dalje koncentracije vlasništva.

Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura, koje je Srbija privremeno zatvorila, što je znak da su u njemu prethodno postignuti standardni EU, takođe je ocenjeno kao poglavlje u kojem je takođe došlo do nazadovanja i to, kako se navodi, zbog pogoršanja upravljanja obrazovnim sektorom.

„To je obuhvatalo otpuštanje zaposlenih, izricanje disciplinskih mera i pokretanje pravnih postupaka protiv nastavnog osoblja na svim nivoima obrazovanja, kao i reorganizaciju obrazovnih ustanova bez inkluzivnih konsultacija. Posledice su se odrazile i na međunarodnu saradnju, dovodeći do kašnjenja u sprovođenju programa EU“, navodi se u izveštaju.

Kako se dodaje, ove mere proširile su se i na druge nivoe obrazovanja i sektor kulture, gde su otpuštanja, odlaganje ili obustavljanje finansiranja, kao i zabrinutost u pogledu transparentnosti dodele javnih sredstava, uticali na slobodu umetničkog izražavanja i nezavisnost kulturnih institucija.

Konačno, nazadovanje je uočeno u Poglavlju 30: Spoljni odnosi, jer je Srbija privremeno uvela nova trgovinska ograničenja koja nisu bila u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), povukla se iz aktivnosti regionalne saradnje, čime je blokirala napredak u uspostavljanju Zajedničkog regionalnog tržišta za čitav region, i nastavila da primenjuje postojeći režim uvoznih dozvola, koji je takođe u suprotnosti sa SSP-om.

Nastavak stagnacije u opštoj pripremljenosti za članstvo, napredak sporiji

Evropska komisija svake godine, za svako pregovaračko poglavlje, dodeljuje dve opisne ocene. Prva se odnosi na ukupan nivo pripremljenosti države kandidata u toj oblasti, a druga na napredak ostvaren u poslednjih godinu dana.

Kada je reč o prvoj oceni, nivou pripremljenosti, postoji pet kategorija: “rana faza”, “određen nivo pripremljenosti”, “umeren nivo”, “dobar nivo” i “veoma napredna faza”.

Ukoliko se ove ocene pretvore u brojeve od 1 do 5 i izračuna prosečna ocena Srbije za 33 pregovaračka poglavlja, ona ove godine iznosi 3,13. To je poboljšanje za svega 0,01 u odnosu na prošlogodišnju prosečnu ocenu koja je bila 3,12.

Srbija se, praktično, godinama ne pomera sa iste prosečne ocene kada je reč o pripremljenosti.

U odnosu na prošlu godinu, Srbija je blago poboljšala ocenu pripremljenosti u Poglavlju 18: Statistika, i Poglavlju 27: Životna sredina i klimatske promene, dok joj je ocena pripremljenosti u Pogavlju 26: Obrazovanje i kultura, smanjila.

Poređenja radi, u odnosu na prošlu godinu, Crna Gora je povećala svoju prosečnu ocenu sa 3,45 na 3,98, a Albanija sa 2,8 na 3,31, čime je pretekla Srbiju. Kada je reč o ukupnoj pripremljenosti, Srbija je i dalje skoro izjednačena sa Severnom Makedonijom, a ispred je Bosne i Hercegovine i Kosova.

Druga opisna ocena koju dodeljuje Evropska komisija, ocena napretka, deli se na šest kategorija: “nazadovanje”, “bez napretka”, “ograničen napredak”, “određen napredak”, “dobar napredak” i “veoma dobar napredak”.

Srbija je zabeležila „nazadovanje“ u dva poglavlja, „bez napretka“ u šest, uključujući Poglavlje 23, „ograničen napredak“ u 17 poglavlja, „određen napredak“ u sedam poglavlja i „dobar napredak“ samo u jednom poglavlju, koje se odnosi na statistiku.