"Od opredeljenja do sprovođenja"

Vlast na panel diskusiji 3. jula u Briselu predstavlja „napredak u reformskom procesu“

Ana Brnabić i Danijel Apostolović; Foto: X, @SRBinEU

BRISEL – Misija Republike Srbije pri Evropskoj uniji 3. jula organizuje panel diskusiju pod nazivom „Reformski zamah Srbije: Od opredeljenja do sprovođenja“, na kojoj će se, kako je saopšteno, predstaviti „nedavni napredak u ključnim oblastima javnih politika“, saznaje Savremena politika.

O napretku Srbije, u jednom od hotela u Evropskoj četvrti nedaleko od ključnih evropskih institucija, govoriće predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić, Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali i ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Kako se navodi u pozivu koji je Misija Srbije uputila evropskim institucijama na događaju će biti predstavljena Reformska agenda, nakon čega će uslediti panel diskusija o putu Srbije ka EU.

„Panel će se baviti tekućim reformama u Srbiji, ekonomskom transformacijom, procesom evropskih integracija i budućim prioritetima javnih politika“, navodi se u pozivu.

Poslednji put Srbija je napravila napredak na putu ka Evropskoj uniji u decembru 2021. godine, kada je poslednji put otvoren neki pregovarački klaster. Od tada, zbog nedostatka napretka u političkim kriterijumima, Srbija nije otvorila pregovarački Klaster 3.

Kada je reč o sprovođenju Reformske agende, prema oceni Međusektorske radne grupe Nacionalnog konventa o EU za praćenje sprovođenja Reformske agende, od 34 reformska koraka čiji su rokovi za realizaciju dospeli do kraja 2025, samo 6 je ostvareno zaključno sa 31. marta 2026, dok preostalih 28 nisu ostvareni, što je stopa ispunjenosti od 18%.

Iz Plana rasta za Srbiju je namenjeno ukupno više od milijardu i po evra u periodu od 2024. do 2027. godine. Srbija je od tog novca dobila tek 167.59 miliona evra, od čega je čak 111 miliona iz pred finansiranja, što je novac koji je država dobila od Unije nakon što je poslala reformsku agendu i obavezala se da će korake preduzeti i ispunjavati. Zbog usvajanja takozvanih Mrdićevih zakona, za koje su u Evropskoj komisiji ocenili da predstavljaju korak unazad, isplata daljih sredstava je na čekanju.