BEOGRAD – Promena vlade u Mađarskoj predstavlja značajan zaokret u odnosima te države i sa Zapadnim Balkanom i sa Gruzijom, budući da se očekuje da će se ovi odnosi ubuduće manje temeljiti na „ličnim vezama“ među liderima, a više na institucionalizovanoj, transparentnoj bilateralnoj saradnji, ocenili su učesnici panela „Novi partner, isti čardaš – Mađarska i Zapadni Balkan posle Orbana“, koji je održan u okviru Beogradske bezbednosne konferencije.
Kako je istaknuto, ekonomski i strateški okvir saradnje, uspostavljen proteklih godina, „verovatno će ostati netaknut“.
Ferenc Nemet, viši istraživač na Mađarskom institutu za međunarodne odnose, istakao je da je Zapadni Balkan „dugo predstavljao prioritet za Budimpeštu“.
„Taj fokus nije počeo sa Orbanom, i definitivno se neće završiti Orbanovim odlaskom. Zaokret će, dakle, kvalitativni, a ne kvantitativni. Promena će se smatrati promenom u kvalitetu, pristup će biti drugačiji, dok će kvantitet ostati isti“, smatra Nemet.
On je izrazio očekivanje da će strateško partnerstvo Mađarske sa Srbijom „ostati netaknuto, dok će se Budimpešta kretati tradicionalnom bilateralnom pristupu, a ne na pristupu koji se temelji na saradnji lidera“.
„To znači da će se okončati javno finansiranje lokalnih vlastodržaca i mešanje u izborne kampanje. Mađarska sada ima priliku da postane nova vrsta uzora za region“, tvrdi Nemet.
Srđan Cvijić, predsednik Međunarodnog savetodavnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, kazao je da „Mađarska demokratska pobeda predstavlja ogromnu inspiraciju za Studentski pokret u Srbiji“.
„Očekujem da se podrška Budimpešte proširenju Evropske unije nastaviti, uključujući podršku otvaranju Klastera 3 Srbiji, čim bude formirana nova vlada“, konstatovao je Cvijić.
U osvrtu na odnose dveju država dok su na vlasti bili Viktor Orban i Aleksandar Vučić, on je ocenio da je približavanje bilo „malo više nego salonsko pomirenje političara, dok su Srbi i Mađari u Vojvodini ostali da žive kao dva odvojena ostrva“.
Anastasia Mgalobilišvili, istraživačica na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, konstatovala je da je Budimpešta, za vreme vlasti Viktora Orbana, pomogla vladajućoj stranci u Gruziji, da „se odupre pritisku Evropske unije, blokirajući sankcije i zajednička saopštenja Unije, čime su podrivene poruke Unije i podstaknuta neliberalna ideologija“.
„Odlaskom Orbana, EU je dobila veći prostor da se uhvati ukoštac sa autokratizmom u Gruziji“, smatra ona.
Mgalobilišvili je napomenula da se vladajuća stranka, „Gruzijski san“, sve više oslanja na represiju, kriminalizaciju protesta i zabrane opozicionih stranaka.
Dane Taleski, istaknuti saradnik Instituta Prespa i bivši ambasador Severne Makedonije pri NATO, opisao je nekadašnje odnose te države sa Mađarskom kao „duboko personalizovane“, i kao „veoma uzavrelu romansu“.
Prema njegovom mišljenju, mađarski kredit Severnoj Makedoniji „i dalje predstavlja crnu kutiju“, a bilateralni odnosi su od „veoma uzavrele romanse“ prešli u fazu „zahlađenja“.








