• 1
    Poglavlje 1 - Sloboda kretanja robe
  • 2
    Poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika
  • 3
    Poglavlje 3 - Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga
  • 4
    Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala
  • 5
    Poglavlje 5 - Javne nabavke
  • 6
    Poglavlje 6 - Pravo privrednih društava
  • 7
    Poglavlje 7 - Intelektualna svojina
  • 8
    Poglavlje 8 - Konkurencija
  • 9
    Poglavlje 9 - Finansijske usluge
  • 10
    Poglavlje 10 - Informaciono društvo i mediji
  • 11
    Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj
  • 12
    Poglavlje 12 - Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika
  • 13
    Poglavlje 13 - Ribarstvo
  • 14
    Poglavlje 14 - Transportna politika
  • 15
    Poglavlje 15 - Energetika
  • 16
    Poglavlje 16 - Oporezivanje
  • 17
    Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna politika
  • 18
    Poglavlje 18 - Statistika
  • 19
    Poglavlje 19 - Socijalna politika i zapošljavanje
  • 20
    Poglavlje 20 - Preduzetništvo i industrijska politika
  • 21
    Poglavlje 21 - Transevropske mreže
  • 22
    Poglavlje 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
  • 23
    Poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava
  • 24
    Poglavlje 24 - Pravda, sloboda i bezbednost
  • 25
    Poglavlje 25 - Nauka i istraživanje
  • 26
    Poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura
  • 27
    Poglavlje 27 - Životna sredina
  • 28
    Poglavlje 28 - Zaštita potrošača i zaštita zdravlja
  • 29
    Poglavlje 29 - Carinska unija
  • 30
    Poglavlje 30 - Ekonomski odnosi sa inostranstvom
  • 31
    Poglavlje 31 - Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika
  • 32
    Poglavlje 32 - Finansijski nadzor
  • 33
    Poglavlje 33 - Finansijske i budžetske odredbe
  • 34
    Poglavlje 34 - Institucije
  • 35
    Poglavlje 35 - Ostala pitanja: Odnosi sa Prištinom
Otvoreno poglavlje
Priv. zatvoreno poglavlje
Fon der Lajen dolazi u Srbiju

Istorija nezasluženih pohvala

Od 2021. godine, Fon der Lajen je gotovo svaki put hvalila vlast za napredak u oblastima vladavine prava i demokratije.

Aleksandar Vučić i Ursula fon der Lajen; Foto: Evropska unija

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posetiće sutra Srbiju u okviru svoje godišnje turneje po Zapadnom Balkanu. Od 2021. godine, gotovo svaki put kada je došla u Beograd, Fon der Lajen je hvalila vlast za napredak u oblastima vladavine prava i demokratije.

Ove izjave svaki put su izazivale sve više kontroverzi jer su davane u kontekstu dugotrajnih kriza u tim oblastima, bilo da se radi o izbornim uslovima, medijskom pluralizmu ili nezavisnosti pravosuđa. One su, zbog toga, izazivale negativne reakcije velikog dela javnosti, uključujući i onog dela koji je smatrao Evropsku uniju saveznikom u borbi za ove vrednosti.

Fon der Lajen ponovo dolazi u Srbiju, a reforme koje je vlast obećala u decembru prošle godine kako bi otvorila novi klaster, uključujući izbor novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i reviziju biračkog spiska, još uvek nisu sprovedene.

U međuvremenu, zemlja se gotovo godinu dana suočava s protestima nakon pada nadstrašnice u Novom Sadu, tragedije koja je na velika vrata uvela pitanja netransparentnosti institucija, nepoštovanja procedura i korupcije. Reakcija vlasti na proteste postajala je sve represivnija kako je godina odmicala.

Javnost s nestrpljenjem očekuje da vidi da li će komentari predsednice Evropske komisije sutra bolje odražavati trenutni politički kontekst, ili će izazvati još jedan talas nezadovoljstva među proevropski orijentisanim građanima koji su kritični prema vlasti.

2021: „Sjajno je videti ovaj napredak“

Tokom svoje prve posete Beogradu u okviru turneje po Zapadnom Balkanu 2021. godine, Ursula fon der Lajen je izjavila da pozdravlja, kako je rekla, snažno usmerenje Srbije ka temeljnim reformama.

„Zahvaljujem vam na koracima koje ste preduzeli. Ovo je velika stvar. Iza vas je mnogo napornog rada. Taj trud se isplati. Neverovatno je videti ovaj napredak“, rekla je predsednica Fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsednikom Vučićem.

U trenutku kada je to govorila, srpski parlament je bio bez opozicionih stranaka, koje su bojkotovale parlamentarne izbore prethodne godine, pozivajući se na nefer izborne uslove. Dijalog između vlasti i opozicije o poboljšanju izbornih uslova, uz posredovanje Evropskog parlamenta, bio je u toku, ali je doneo vrlo malo konkretnih rezultata. Budući izbori u Srbiji, a posebno oni iz decembra 2023. godine, nastavili su da izazivaju brojne kontroverze i kritike posmatrača.

Parlament bez opozicije usvojio je krajem 2021. godine promene Ustava u cilju povećanja nezavisnosti pravosuđa, za šta je Srbija nagrađena otvaranjem novog klastera poglavlja u pregovorima sa EU, što je ujedno bio i poslednji put da se to dogodilo. U izveštaju Evropske komisije za 2024. godinu navodi se, međutim, da „neprimereni pritisci na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost“.

2023: Čestitke na medijskim reformama

Govor Ursule fon der Lajen u Srbiji 2022. godine bio je fokusiran na diversifikaciju energetskih izvora u zemlji, što je danas posebno aktuelna tema u svetlu sankcija NIS-u, ali ni tada nije propustila priliku da oceni da je srpsko rukovodstvo „veoma angažovano“ u pitanjima kao što su nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije.

Ipak, poseta iz 2023. godine bila je još upečatljivija, jer je predsednica Evropske komisije tada čestitala predsedniku Vučiću na „završavanju važnih reformi u oblasti slobode medija“. Izjava je data u kontekstu nedavnog usvajanja novog Zakona o elektronskim medijima.

Fon der Lajen i Vučić u Beogradu 2023; Foto: Evropska unija

Iako je usvajanje zakona zaista bilo deo reformske agende Srbije, već tada je tekst bio predmet kritika brojnih stručnjaka zbog više odredbi, uključujući omogućavanje državnoj kompaniji Telekom da poseduje medije. Već tada su postojale brojne analize o ulozi Telekoma na medijskom tržištu Srbije u korist vlasti, a tome sada možemo pridodati i nedavni razvoj događaja vezan za medije u vlasništvu Junajted grupe.

Medijski zakon koji je Ursula fon der Lajen pohvalila takođe je doveo do prestanka mandata Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) tokom 2024. godine. Međutim, novi Savet nije izabran od tada, uprkos obećanju vlasti da će to učiniti kako bi bio otvoren Klaster 3. Kritičari optužuju vladajuću stranku da ne želi da se odrekne kontrole nad većinom članova Saveta, koju je prethodno imala.

2024: „Vaša dela prate vaše reči“

U svom prošlogodišnjem govoru u Beogradu, Ursula fon der Lajen promovisala je novi Plan rasta za Zapadni Balkan i ocenila da je Srbija pokazala da može da ispuni potrebne kriterijume.

„Obavezali ste se da sprovedete reforme, posebno one koje se odnose na temeljne vrednosti – vladavinu prava i demokratiju. I pokazali ste da dela prate vaše reči“, izjavila je tada Fon der Lajen.

Nekoliko dana nakon tog govora, došlo je do pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, što je izazvalo do tada najveći talas protesta protiv vlasti.

U prvim nedeljama protesta, predsednik Vučić je otputovao u Brisel kako bi lobirao za otvaranje Klastera 3, obećavši izbor novog Saveta REM-a i početak sprovođenja preporuka OEBS/ODIHR-a u vezi sa izbornim procesom, naročito onih koje se odnose na reviziju biračkog spiska. Skoro godinu dana kasnije, to se još uvek nije dogodilo, uprkos „gurkanju“ od strane predsednika Evropskog saveta Antonija Košte i same Fon der Lajen tokom njihovog sastanka sa Vučićem u martu.

Ostaje da se vidi da li će predsednica Evropske komisije, na sutrašnjoj konferenciji za medije sa Vučićem, ponovo oceniti da je on uzoran đak kada su u pitanju osnovne vrednosti EU i da njegova „dela prate njegove reči“.