Amnesti internešenel

Učesnici protesta u Srbiji izloženi policijskoj represiji

Foto: protesti.pics/gavrilo andrić

LONDON – Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel objavila je danas u godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu da se demonstranti, novinari i organizacije civilnog društva u Srbiji i dalje suočavaju sa zastrašivanjem, uznemiravanjem i nezakonitim nadzorom, uz pokušaje vlasti da obuzda široko rasprostranjeno nezadovoljstvo, prenosi FoNet.

U izveštaju se navodi da su proteklu godinu obeležili protesti širom Srbije, koji su usledili nakon rušenja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. godine.

Dodaje se da su učesnici protesta, koje su organizatori povezivali sa zahtevima za političkom odgovornošću, prevremenim izborima i reformama, bili izloženi policijskoj represiji i napadima, uključujući i incidente sa prekomernom upotrebom sile tokom uglavnom mirnih okupljanja.

Amnesti internešenel navodi da su studente demonstrante u pojedinim slučajevima napale pristalice Srpske napredne stranke (SNS), kao i da je policija u više navrata upotrebila silu, uključujući i slučajeve masovnih privođenja i navoda o zlostavljanju u pritvoru.

U izveštaju se takođe navodi da su zabeleženi slučajevi upotrebe neidentifikovanog zvučnog oružja protiv demonstranata, kao i prijave dugotrajnih zdravstvenih posledica.

Dodaje se i da postoje navodi o nezakonitoj upotrebi špijunskog softvera i drugih digitalnih alata protiv aktivista i novinara, kao i porast govora mržnje usmerenog na žene, Rome, LGBTI osobe i medijske radnike.

Amnesti internešenel ocenjuje da je primena Zakona o socijalnim kartama dovela do toga da je oko 60.000 ljudi ostalo bez socijalne pomoći od 2022. godine, uz nesrazmeran uticaj na Rome.

U izveštaju se navodi i da je Srbija izvezla municiju u vrednosti većoj od 55 miliona evra u Izrael, što, kako se ocenjuje, otvara pitanja usklađenosti sa međunarodnim obavezama u oblasti kontrole izvoza oružja.

Amnesti ocenjuje da je napredak u oblasti prava na zdravu životnu sredinu ograničen, kao i da je procesuiranje ratnih zločina i regionalna pravosudna saradnja i dalje nedovoljno razvijena.