U susret oceni Venecijanske komisije

Šta proevropska opozicija predlaže kako bi se uspostavila vladavina prava u Srbiji?

Zastave Srbije i EU; Foto: Evropski savet

BEOGRAD – Proevropske opozicione stranke Narodni pokret Srbija, Pokret slobodnih građana, Srbija centar (SRCE), Stranka slobode i pravde i Zeleno-levi front usvojile su u prostorijama Evropskog pokreta u Srbiji saopštenje u susret zaključcima Venecijanske komisije o spornom paketu pravosudnih zakona, izglasanom 28. januara u Narodnoj skupštini, na predlog poslanika SNS-a Uglješe Mrdića.

Kako se konstatuje u dokumentu,”Srbija se nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi”, budući da je “tokom dugogodišnje vladavine Srpske napredne stranke i predsednika Aleksandra Vučića došlo do sistemskog urušavanja institucija, vladavine prava i bezbednosti građana”.

“Endemska korupcija ozbiljno ugrožava funkcionisanje države i ima direktne, tragične posledice po živote ljudi, što potvrđuju brojne nesreće izazvane institucionalnim nemarom. Brojni su smrtni ishodi povezani sa urušavanjem javne infrastrukture i neodgovornim upravljanjem javnim sistemima, uključujući pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024”, navodi se u saopštenju.

Prema oceni proevropske opozicije, „umesto obezbeđivanja nezavisnog i samostalnog pravosuđa kao temelja borbe protiv korupcije, usvojeni su zakoni koji jačaju političku kontrolu nad sudstvom, bez javne rasprave i suprotno obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji, čime se dodatno urušava vladavina prava i odgovornost nosilaca vlasti“.

“Potpisnici ovog Saopštenja ukazuju na osnovne principe, ciljeve i mere za hitnu i temeljnu obnovu vladavine prava u Srbiji, za jačanje demokratskih institucija, obezbeđivanje nezavisnosti pravosudnih institucija i uspostavljanje delotvorne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala koji su u celosti saglasni sa vrednostima i standardima Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

Kao prioritet u odbrani pravne države označava se obezbeđivanje “potpune samostalnosti javnog tužilaštva i stvarne nezavisnosti sudske vlasti”, te “funkcionalne i institucionalne nezavisnosti celokupnog pravosudnog sistema, u skladu sa Ustavom i međunarodnim standardima”.

“Moraju se obezbediti svi pravni, institucionalni, kadrovski i finansijski uslovi za nesmetan, samostalan i nezavisan rad Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva.  Javno tužilaštvo za organizovani kriminal mora biti značajno ojačano kroz potpunu kadrovsku popunu, stabilno finansiranje, obezbeđena savremena tehnička sredstva za rad i garantovanu punu operativnu nezavisnost. Potrebno je uspostaviti tužilačku policiju koja će postupati isključivo po nalozima javnih tužilaca, van hijerarhije Ministarstva unutrašnjih poslova, direktora policije ili bilo kakvog političkog uticaja izvršne vlasti”, ukazuje se u saopštenju.

Takođe, potpisnici dokumenta smatraju da je neophodno doneti novi Zakon o Ustavnom sudu kojim će se garantovati puna nezavisnost i nepristrasnost Ustavnog suda, uz jasno sprečavanje njegovog političkog instrumentalizovanja i pretvaranje u produženu ruku izvršne vlasti, kao i sprovesti “potpunu depolitizaciju policije uz obavezno preispitivanje dosadašnjeg rada policije i sankcionisanje svih odgovornih za političke progone, nezakonita hapšenja, zloupotrebe ovlašćenja, neovlašćena prisluškivanja i druge teške povrede ljudskih prava”.

“Politički uticaj ministra unutrašnjih poslova na operativni rad policije mora biti suštinski ograničen. Bezbednosno-obaveštajni sistem Srbije mora biti uređen jedinstvenim zakonom vodeći ka potpunoj depolitizaciji i profesionalizaciji rukovodstva, uz obavezno preispitivanje dosadašnjeg rada službi i krivično-pravno procesuiranje svih koji su učestvovali u političkim progonima, hapšenjima studenata i građana, neovlašćenim prisluškivanjima i upotrebi nedozvoljenih špijunskih programa”, poručuje proevropska opozicija.

Istovremeno, konstatuje se da je neophodno usvojiti i u potpunosti primeniti novu Strategiju za borbu protiv korupcije i Zakon o sprečavanju korupcije, sa posebnim fokusom na visoku korupciju nosilaca javnih funkcija i sa njima povezanih poslovnih struktura, kao i novi Zakon o poreklu imovine, kako bi se dodatno ojačali zakonodavni okvir i praksa za oduzimanje imovine stečene krivičnim delima.

“Uloga, nezavisnost i kapaciteti Državne revizorske institucije, Agencije za sprečavanje korupcije i Saveta za borbu protiv korupcije moraju biti suštinski ojačani, uz garantovanu institucionalnu nezavisnost, finansijsku samostalnost i obavezno postupanje po njihovim nalozima.  Zakon o javnim nabavkama i Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama moraju biti u potpunosti usklađeni sa propisima Evropske unije i dosledno primenjivani. Svi međudržavni sporazumi i posebni zakoni kojima se zaobilazi sistem javnih nabavki, uključujući propise u vezi sa projektom EXPO 2027, moraju biti ukinuti ili u potpunosti usklađeni sa sa propisima EU”, navodi se u saopštenju.

Ocenjuje se, takođe, da prioritet Srbije mora biti zaključivanje radnog sporazuma sa Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO) i primena svih preporuke Grupe država protiv korupcije (GRECO).

“Radi prekida kontinuiteta sistemskih zloupotreba i obnove poverenja građana u institucije, neophodno je sprovesti zakonitu, vremenski ograničenu i individualnu lustraciju nosilaca javnih funkcija, u skladu sa dobrim praksama drugih zemalja, prema oceni Evropskog suda za ljudska prava”, poručuju proevropske opozicione stranke.

“Radi prekida kontinuiteta sistemskih zloupotreba i obnove poverenja građana u institucije, neophodno je sprovesti zakonitu, vremenski ograničenu i individualnu lustraciju nosilaca javnih funkcija, u skladu sa dobrim praksama drugih zemalja, prema oceni Evropskog suda za ljudska prava”, poručuju proevropske opozicione stranke.

Kako se precizira, cilj lustracije jeste “onemogućavanje obavljanja javnih funkcija osobama koje su se teško ogrešile o demokratski poredak i/ili ljudska prava”.

“Usvajanjem i primenom prethodno navedenih mera omogućiće se ispunjavanje glavnih prelaznih merila u poglavljima 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost), utvrđena u pregovorima o pristupanju EU još 2016., s fokusom na stvarne dokaze o primeni propisa u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kako bi se omogućilo dobijanje Izveštaja o proceni ispunjenosti privremenih merila (IBAR) i samim tim Mape puta za zatvaranje pregovora o pristupanju EU. Ovo bi Srbiji dalo realnu priliku za ulazak u članstvo EU u najkraćem mogućem roku”, zaključuju potpisnici saopštenja.