Ponovljeni izbori za VST

Spremo: Moguće je da je bilo pritisaka na tužioce u Kragujevcu

Protest podrške tužiocima, decembar 2025, Beograd; Foto: FoNet

BEOGRAD – “Saznanja o navodima da su vršeni pritisci na tužioce pre izbora za Visoki savet tužilaštva imam isključivo iz medija, ali bi bilo značajno da tužioci na koje je vršen pritisak izađu javno sa tom informacijom”, izjavila je za N1 Jovana Spremo iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM), govoreći o ishodu jučerašnjeg ponovljenog glasanja za članove VTJ na četiri izborna mesta – Kragujevac 2, Novi Sad 2, Niš 3 i Kragujevac 3. 

U Kragujevcu su izbori bili ponovljeni i za osnovni i za nivo viših javnih tužilaštava, u Novom Sadu za nivo viših javnih tužilaštava, a u Nišu za nivo osnovih javnih tužilaštava.

Podsetimo, od ovog glasanja zavisio je izbor troje članova VST, a, prema preliminarnim rezultatima, preokrenut je rezultat u dva od tri slučaja. Na prvobitnim izborima, održanim krajem decembra 2025, kandidat Boris Majlat osvojio je 109 glasova a kandidat Nikola Uskoković 105. Sada je, prema preliminarnim rezultatima, Uskoković osvojio 110 glasova a Majlat 106.

Ova dva kandidata birana su u kategoriji tužilaca viših javnih tužilaštava. U kategoriji osnovnih javnih tužilaštava, za dve pozicije nadmetalo se četvoro kandidata.

U decembru 2025, najviše glasova je osvojio tužilac Predrag Milovanović (141), a u VST je izabrana i Jovana Komenović (123 glasa), dok je kandidat Boris Pavlović imao 118 glasova i nije izabran. Nakon ponavljanja glasaanja, Milovanović ostaje izabran član sa 136 glasova, a Boris Pavlović je izabran sa 135 glasova, dok je Jovana Komnenović sada dobila 122 glasa.

U delu medija, kandidati Uskoković i Pavlović važe za bliske “struji“ u pravosuđu glavnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića. Ponavljanje glasanja nije uticalo na izbor kandidatkinja Jasmine Stanković i Radmile Jovanović, koje su izabrane za članice VST u decembru.

Jovana Spremo je za N1 konstatovala da je “neupitno da se u Kragujevcu menjala situacija na oba nivoa – višem i osnovnom, što možda ukazuje na to da je ta vrsta pritiska i urodila plodom”.

“Novi Sad i Niš ostali su praktično nepromenjeni u rezultatima, pa  je jasno da ako se to (pritisak) dešavalo, dešavalo se upravo u Kragujevcu”, ocenila je ona.

Spremo je istakla da na sva četiri mesta gde su bili prisutni YUCOM posmatrači nisu zabeležene povrede biračkog prava, “zapravo se još više pazilo o nekim stvarima koje su bile sadržina prigovora iako se o njima na kraju suštinski nije odlučivalo i pitanje da li su bili osnovani”.

Ona je precizirala da je proveravano da li postoje kamere u prostorijama, a da tužioci i birački odbor nisu mogli da unose telefone na biračka mesta.

“Jedino je zabeleženo neobjektivno ponašanje posmatrača druge misije koja je bila prisutna – Udruženja sudija i tužilaca. Na dva biračka mesta su vodili paralelni spisak. Na jednom mestu je postojala odštampana neka verzija spiska koja se koristila u polovini dana, a na drugom mestu je jedan posmatrač zapisivao imena tužilaca koji su se pojavljivali da glasaju”, objasnila je Spremo.

Ona je napomenula da to nije ušlo u zapisnike, jer posmatrači nemaju rubrike u zapisnicima da unesu primedbe, niti imaju pravo da ulože prigovor.

„To je jedina nepravilnost koja se pojavila, ali niti je urađena od strane birača, niti biračkog odbora“, istakla je Jovana Spremo.

“Ono što je interesantno, jeste da i pored blokada u Kraljevu, Čačku, Užicu, tužioci jesu bili spremni da dođu i iskažu svoju volju… Ono čega smo se mi pribojavali je da će nakon svih udara na kredibilitet i integritet izbora javni tužioci biti demotivisani da iskažu svoju volju”, navela je za N1 Katarina Golubović, predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava.

Ona je istakla da YUCOM ima saznanja da su i u prethodnoj izbornoj kampanji pozivani tužioci i sa jedne i druge strane i da se davane instrukcije za koga da se glasa.

“Ono što se, međutim, u međuvremenu dešavalo jeste da je izvršna i zakonodavna vlast pokazala da ima načina da utiče na one koji su do sada odlučivali o sudbinama javnih tužilaca, pre svega, na to što je Mrdićevim zakonima Zagorka Dolovac direktno razvlašćena od određenih ovlašćenja. To je nešto što nam daje mogućnost da kažemo da izvršna vlast sada ima veći kapacitet da izvrši pritisak na volju javnih tužilaca”, poručila je Golubović.