Završen sastanak POSP-a u Beogradu

Ponovo bez zajedničke deklaracije parlamentaraca iz EP i Narodne skupštine

Sastanak POSP-a, 29. oktobar 2025, Narodna skupština; Foto: Narodna skupština Republike Srbije

BEOGRAD – Dvodnevni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridružanje Evropska unija – Srbija (POSP) završen je danas bez usvajanja zajedničke deklaracije. Poslanici EP i Narodne skupštine razgovarali su o evropskom putu Srbije, uključujući stanje u domenu vladavine prava, te situaciju u vezi sa usklađivanjem sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, ali je, kao što je bio slučaj i tokom njihovog susreta u Strazburu u februaru, izostala deklaracija.

Podsetimo, POSP je savetodavno telo formirano na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU, koji je stupio na snagu 2013. Sastaje se naizmenično u Beogradu i Strazburu, a čine ga poslanici u Narodnoj skupštini i u Evropskom parlamentu. Većina dosadašnjih sastanaka završavana je usvajanjem zajedničke rezolucije.

Ovog puta, ko-predsedavajući POSP-om, poslanik u Evropskom parlamentu Lukas Furlas (Evropska narodna partija) i Milimir Vujadinović (Srpska napredna stranka) usvojili su zajedničko saopštenje.

Uoči početka najnovijeg zasedanja POSP-a delegacija Evropskog parlamenta sastala se odvojeno sa predstavnicima vlasti, parlamentarne opozicije, organizacijama civilnog društva i medijskom zajednicom.

Saopštenje ko-predsedavajućih: Poziv na mirno i dostojanstveno obeležavanje godišnjice novosadske tragedije

Furlas i Vujadinović su u saopštenju istakli da su imali otvorene i intenzivne razgovore o odnosima između EU i Srbije.

„Bilo je veoma važno da naše dve delegacije mogu direktno da razmene mišljenja u ovom ključnom trenutku za Srbiju i njen put ka pristupanju Evropskoj uniji. Naš sastanak se održava nakon usvajanja rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji i neposredno pre objavljivanja izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu. Takođe smo bili svesni predstojeće jednogodišnjice tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu, i pozivamo na dostojanstveno i mirno obeležavanje ovog tužnog događaja“, stoji u saopštenju.

Dodaje se da se od govornika čulo o nedavnom napretku ka usvajanju Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i o tekućim naporima za imenovanje Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

„Njihovo usvajanje i sprovođenje doprinelo bi rešavanju nekih važnih aspekata izborne reforme i mera za obezbeđivanje slobode medija i zaštite novinara, što je ključno za dobro funkcionisanje demokratije. Takav napredak bi takođe mogao dovesti do otvaranja Klastera 3, za koji su tehnički uslovi već neko vreme ispunjeni“, navodi se.

Kako stoji u saopštenju, Furlas i Vujadinović smatraju da sprovođenje ovih suštinskih reformi predstavlja jedan od načina za prevazilaženje trenutne političke polarizacije.

„Obezbeđivanje prava na učešće u mirnim protestima i vođenje inkluzivnog dijaloga širom političkog spektra, kao i sa civilnim društvom o ključnim pitanjima, najbolji je put ka prevazilaženju krize i istovremenom približavanju zemlje Evropskoj uniji“, piše u saopštenju.

Takođe se navodi da su ko-predsedavajući POSP-om razgovarali o 110 miliona evra pretfinansijske pomoći odobrene Srbiji u okviru Plana rasta i da bi napredak u sprovođenju Reformske agende omogućio bi dalja finansiranja i unapredio srpsku ekonomiju, koja je od 2021. godine imala koristi od više od 1,5 milijardi evra finansijske i tehničke pomoći EU.

„Razgovarali smo i o značaju diverzifikacije snabdevanja energijom u Srbiji i sprovođenju, pa čak i proširivanju projekata poput Gasnog interkonektora Bugarska–Srbija, kao načina da se izbegne energetska kriza“, stoji u saopštenju, uz dodatak da se naglašava značaj poštovanja postignutih sporazuma u dijalogu Beograd–Priština, pod okriljem i garancijama EU.

Opozicija tokom sastanka o manipulacijama vlasti i nasilju nad učesnicima protesta

Članovi POSP-a iz redova opozicionih stranaka u Srbiji govorili su o brutalnosti nad učesnicima protesta, pomenuli su i projekat Jadar i moguće uništavanje životne sredine, kao i targetiranje fakultetskih profesora u medijima, kršenje autonomije univerziteta, dok su poslanici vlasti govorili o tome da je Srbija posvećena evropskim integracijama i ukazivali na napade na predsednika Srbije i hibridne napade na Srbiju.

Kopredsedavajući POSP-u Milimir Vujadinović izjavio je danas da je Srbija u protekle tri godine uspela da podigne uklađenost bezbednosne i spoljne politike sa politikom EU sa 45 odsto na 63 osto i izrazio nadu da će iskreni partneri to ceniti.

S druge strane, predstavnici opozicije su članovima delegacije Evropskog parlamenta ukazali da je vrlo teško nastavljati bilo kakve razgovore sa vlašću, jer ona to ne želi i manipuliše, izjavio je za TV Nova potpredsednik stranke Srbija centar Slobodan Cvejić posle sastanka POSP-a.

Poslanica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić rekla je juče da je „skandalizovana činjenicom“ da za predsedavajućim stolom niko iz vladajuće strukture reč nije rekao ni o rezoluciji Evropskog parlamenta o Srbiji, koja pokazuje da problem u Srbiji postoji, te ukazala da vlast ne želi da primenjuje preporuke EU i ODIHR, već da joj je stalo samo do novca, a da zbog antievropske i antizapadne propagande pada podrška EU.

Poslanica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević izrazila je juče zahvalnost Evropskom parlamentu na usvajanju rezolucije o Srbiji i izrazila nadu da će doći do brze primene tačke koja se odnosi na ad hok komisiju EU u Srbiji.

Poslanica grupe Socijalista i demokrata iz EP Alesandra Moreti rekla je prvog dana sastanka POSP-a da nije sigurna da Srbija zaista želi da bude članica EU, da od 2023. nije bilo velikog napretka, da Srbija ima mekši stav prema Rusiji i Kini nego prema EU, da u Uniju treba da uđu oni koji dele njene principe i vrednosti i da se ne može birati „sa menija reforme“, te da zabrinjavaju rast nasilja, represije, zastrašivanje, napadi na novinare, ali i pad podrške Uniji.

Poslanica EP iz grupacije Patriote za Evropu Anamarija Viček rekla je prvog dana zasedanja POSP-a da EU mora da održa motivaciju Srbije da i dalje želi da postane deo Unije.