Poglavlje – 21
[vc_row][vc_column width=“2/3″][vc_column_text]
Poglavlje 21: Transevropske mreže
[/vc_column_text][vc_column_text]
Klaster 4: Zelena agenda i održiva povezanost
Ideja transevropskih mreža se pojavila prvi put krajem osamdesetih godina u kontekstu Jedinstvenog evropskog tržišta. Veliko tržište, uz slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, podrazumevalo je povezanost regionalnih i modernih mreža savremenom i efikasnom infrastrukturom. Stvaranje transevropskih mreža je važan element ekonomskog rasta i povećanja zaposlenosti u Evropskoj uniji. Cilj EU je promovisanje međupovezanosti i interoperabilnosti nacionalnih mreža, kao i povećanje pristupa tim mrežama.
Transevropske transportne mreže (TEN-T) doprinose održivom i multimodalnom razvoju transportnog sistema. One takođe otklanjaju potencijalne zastoje pri odvijanju saobraćaja. Transportne mreže spajaju konkurentske sposobosti Evropske unije i dobrobit stanovnika Evropske unije, dok istovremeno obezbeđuju transport robe i putnika. Zbog toga imaju veliku ulogu u obezbeđivanju održive mobilnosti.
Transevropske energetske mreže (TEN-E) doprinose postojanju integrisanog tržišta električne energije i gasa, jer obuhvataju prenos i skladištenje gasa, kao i prenos električne energije. Njihov zadatak jeste da odgovore na sve veći značaj sigurnosti i diverzifikacije snabdevanja Unije energijom. One obuhvataju energetske mreže država članica i država kandidata i obezbeđuju usklađen rad energetskih mreža EU i susednih zemlja. Glavni ciljevi politike u ovoj oblasti su sigurnost snabdevanja i funkcionalno unutrašnje tržište energije.
Transevropske telekomunikacione mreže se uglavnom odnose na razvoj mreža i distribuciju povezanih uloga u okviru određenog programa Unije.
[penci_button color=““ size=““ type=“round“ target=““ link=“http://www.seio.gov.rs/upload/documents/publikacije/pregovori_vodic_srbija_eu.pdf“]Saznaj više[/penci_button]
Koordinator radne grupe NKEU: Centar za ekologiju i održivi razvoj[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner el_class=“review-box“ css=“.vc_custom_1489847111537{background-color: #f5f5f5 !important;}“][vc_raw_html]JTNDZGl2JTIwY2xhc3MlM0QlMjJ0ZF9ibG9ja193cmFwJTIwdGRfYmxvY2tfMTElMjIlM0UlMEElM0NkaXYlMjBjbGFzcyUzRCUyMmJsb2NrLXRpdGxlJTIwcmV2aWV3JTIyJTNFJTNDc3BhbiUzRVByZWdsZWQlMjBwb2dsYXZsamElM0MlMkZzcGFuJTNFJTNDJTJGZGl2JTNFJTBBJTNDJTJGZGl2JTNF[/vc_raw_html][vc_column_text css_animation=“none“ css=“.vc_custom_1733823398514{background-color: #f5f5f5 !important;}“]
| Skrining otpočet | 29. april 2014. |
| Skrining završen | 27. februar 2015. |
| Izveštaj o skriningu | 17. novembar 2015. |
| Poglavlje otvoreno | 14. decembar 2021. |
| Poglavlje privremeno zatvoreno | – |
[/vc_column_text][vc_column_text]
Izveštaj Evropske komisije 2024.Srbija je između umerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti transevropskih mreža. Uopšte gledano, ostvaren je izvestan napredak, uključujujći početak izgradnje železničke pruge Niš – Dimitrovgrad i završetak izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom. |
Ocena pripremljenosti 3.5
Između umerenog i dobrog nivoa |
[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][/vc_column][vc_column width=“1/3″][vc_widget_sidebar sidebar_id=“td-default“][/vc_column][/vc_row]