Samit Berlinskog procesa

Britanija poziva zapadnobalkansku šestorku na zajedničku borbu protiv ilegalnih migracija

Pres konferencija na samitu Berlinskog procesa, 22. oktobar 2025, London; Foto: @MickeySpajic /X

LONDON – Vlada Velike Britanije, predvođena premijerom Kirom Starmerom, bila je domaćin samita Berlinskog procesa koji je danas održan u Londonu. Glavne teme uključivale su promociju regionalne saradnje, kao i načine za unapređenje bezbednosti i povećanje ekonomskog rasta Zapadnog Balkana.

Zapadnobalkansku šestorku predstavljali su premijeri Albanije (Edi Rama), Crne Gore (Milojko Spajić), Severne Makedonije (Hristijan Mickoski) i Srbije (Đuro Macut), kao i predsedavajuća Saveta ministara BiH Borjana Krišto i v.d. premijera Kosova Aljbin Kurti.

Berlinski proces pokrenut je 2014, kao platforma za saradnju na visokom nivou između vlada Zapadnobalkanske šestorke – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije, kao i evropskih partnera (Austrija, Bugarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovenija, Francuska i Hrvatska).

Cilj Berlinskog procesa jeste da ojača regionalnu saradnju, podrži ekonomski razvoj i ubrza napore država Zapadnog Balkana na putu ka pristupanja EU.

„Postoji kriminalna ruta na Zapadnom Balkanu kojom ilegalni migranti idu direktno u Veliku Britaniju. Naš posao je da je zatvorimo i razbijemo organizovane bande krijumčara koji njome upravljaju. Danas okupljam države  kako bismo se zajedno borili sa  ovim zajedničkim izazovom“, rekao je Kir Starmer u uvodnom govoru na samitu Berlinskog procesa.

Britanska vlada je danas saopštila i da je uvela sankcije uperene protiv šefova kriminalnih bandi, falsifikatora pasoša i ilegalnih finansijera koji se bave krijumčarenjem ljudi preko Zapadnog Balkana.

„Ciljevi uključuju kriminalne grupe sa sedištem na Balkanu koje prodaju lažne pasoše, kao i sumnjivu finansijsku mrežu koja isporučuje motore za male čamce… Sankcije su najnoviji primer saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv organizovanog imigracionog kriminala“, navodi se u saopštenju.

Starmer je istakao da su „naši zajednički napori već omogućili da se upola smanji broj ilegalnih graničnih prelaza, kao  i broj dolazaka malih brodova (sa ilegalnim migrantima) iz Albanije za 95%“.

Ranije ovog meseca, Forin ofis je najavio investiciju od 10 miliona funti za borbu protiv krijumčarenja ljudi preko Zapadnog Balkana i drugih regiona sveta.

Navedeni plan će doprineti sprovođenju niza inicijativa, uključujući povećanje nivoa obuke službenika za sprovođenje zakona na Kosovu, jačanje mera bezbednosti na granicama, i proširenje usluga podrške osobama u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima u Srbiji.

Preuzimajući predsedavanje Berlinskim procesom od Velike Britanije u ime Crne Gore, premijer Milojko Spajić izjavio je da „dolazi godina velikog evropskog uspeha“.

„Dolazi godina velikih evropskih uspeha! Crna Gora 2026.  preuzima predsedavanje Berlinskim procesom u do sada najvažnijoj godini na evropskom putu! Spremno dočekujemo 2026, u kojoj ćemo proslaviti dve decenije od obnove nezavisnosti, zatvoriti i sva pregovaračka poglavlja, organizovati Samit EU – Zapadni Balkan, predsedavati Komitetom ministara Saveta Evrope i Fondom za Zapadni Balkan!“, napisao je Spajić na X društvenoj mreži.

Prema rečima premijera Albanije Edija Rame, „posle agresije na Ukrajinu, zahvaljujući Vladimiru Putinu, Evropa se probudila“.

„I to ne samo da govori o tome koliko je važno da Evropska unija uključi Zapadni Balkan u svoj sastav, već i da čini sve što je u njenoj moći da ubrza ovaj proces“, naglasio je Rama.

Vlada Srbije saopštila je da je premijer Đuro Macut u Londonu izjavio da je njegova inicijativa u vezi sa liberalizacijom viznog režima između Srbije i Velike Britanije naišla na razumevanje britanskih zvaničnika.

„Nakon prijema koji je organizovao britanski Kralj Čarls III povodom Berlinskog procesa, Macut je rekao da je uputio zahtev britanskom premijeru Kiru Stajmeru i ministarki spoljnih poslova Ivet Kuper da razmotre liberalizaciju viznog režima, makar za određene kategorije građana Srbije, odnosno za one koji žele da se obrazuju ili pohađaju napredne akademske programe u Velikoj Britaniji“, navodi se u saopštenju.