BEOGRAD – Evropska unija mora da donese strateške odluke, a države kandidati moraju da urade „domaći zadatak“ kako bi integracija novih država postala opipljiv i ostvariv proces, ocenili su učesnici panela „Predvodnici i linije rascepa – testiranje kredibiliteta proširenja EU“, koji je danas održan u okviru Beogradske bezbednosne konferencije.
Panelisti su, istovremeno, ocenili da je potrebno da Unija ponudi više smelih, kreativnih rešenja za postepeno pristupanje zemalja koje teže članstvu.
Oana Popesku-Zamfir, viša istraživačica za evropsku bezbednost, koja rukovodi programom „Evropska bezbednost u transformaciji“ pri Institutu RUSI, kazala je da punopravno članstvo mora da ostane kredibilna perspektiva za države koje teže članstvu u Uniji.
„Unija je voljna da pokaže da je proširenje veoma živo, ali EU se menja brzinom koja do sada nije bila poznata. Stoga, potreban je usklađeniji pristup proširenju“, ocenila je Popesku-Zamfir.
Ona je konstatovala da „geopolitički potresi“, kao što je rat u Ukrajini, pokazuju da je proširenje veoma važno za bezbednost Evrope.
Govoreći o mogućnosti da Crna Gora i Albanija postanu naredne članice EU, Ditmir Bušati, bivši ministar za Evropu i spoljne poslove Albanije, naveo je da nijedna od te dve zemlje nama nikakvih „većih problema sa susedima“, ali da važna pitanja, uključujući borbu protiv korupcije i sve veću društvenu polarizaciju u njegovoj državi, ostaju veliki izazovi.
„Flamingo revolucija je najbolja stvar koja se desila Albaniji od pada komunizma, budući da je to građanski pokret, koji nema lidera. Građani zahtevaju promene u oblastima koje su od suštinskog značaja i za završetak pregovora o članstvu u EU“, smatra Bušati.
U osvrtu na ishod nedavnih parlamentarnih izbora u Srbiji, Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, napomenula je da „ne možemo da očekujemo da se drastične promene dese preko noći“, budući da smo dugo živeli u „zarobljenoj državi“.
„Ključni prioriteti za novu vladu biče borba protiv korupcije i uvođenje vladavine prava. Srbiji je potrebna podrška Evropske unije da se uhvati ukoštac sa ovim problemima“, ocenila je Selaković.
Fredrik Veslau, viši suradnik u Evropskom savetu za spoljne odnose, naglasio je da proširenje ne predstavlja samo „štikliranje obaveza“, već da se odnosi i na bezbednost.
„Evropska komisija sve više sagledava proširenje kroz prizmu bezbednosti, a jedinstvene okolnosti u kojima se nalazi Ukrajina zahtevaće smeo i kreativan pristup integraciji“, poručio je Veslau.
Prema njegovom mišljenju, veliko pitanje u vezi sa proširenjem glasi da li će u Francuskoj biti održan referendum o pristupnom sporazumu Crne Gore








